Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti
2015. godine Ujedinjeni Narodi donijeli su Agendu održivog razvoja 2030. koja se sastoji od sedamnaest ciljeva kojima bi se u narednih petnaest godina trebalo stati na kraj siromaštvu, zaštititi planet i poboljšati životne uvjete za sve ljude na cijelome svijetu. Dogovoreni ciljevi, između ostalog, uključuju i razvoj znanosti te spolnu jednakost. Unatoč tome, kao i činjenici da se u zadnjih petnaestak godina aktivno pokušava inspirirati i u većoj mjeri uključiti djevojke i žene u područje znanosti, ostvarenje tih ciljeva još je vrlo daleko.
U ovom trenutku, žene čine manje od 30% svjetskih istraživača. Prema podacima UNESCO-a za razdoblje između 2014. i 2016. godine, samo 35% studentica odabire STEM područja u višem obrazovanju, a žene koje ipak odaberu STEM područje objavljuju manje znanstvenih radova, za isti posao manje su plaćene i ne napreduju jednako daleko u karijeri kao muškarci. Poražavajuća je i činjenica da prema provedenim anketama djevojke često misle da nisu dovoljno pametne za STEM područje ili da su muškarci prirodno nadareni za takve poslove, a spolni stereotipi žena u znanosti vidljivi su i na velikim platnima. Naime, od svih filmskih likova s karijerom u STEM području, samo njih 12% čine žene.
Iz navedenih razloga Ujedinjeni narodi su 11. veljače proglasili Međunarodnim danom žena i djevojaka u znanosti, s ciljem ujednačavanja udjela muškaraca i žena u znanosti te poticanja žena da se obrazuju u STEM području.
Iako manje zastupljene i često podcijenjene, žene su bile prisutne u svijetu znanosti od najranijih vremena te su uvelike doprinijele razvoju svih znanstvenih disciplina. Sve je počelo još u doba drevnih civilizacija njihovim bavljenjem medicinom, tj. "prirodnom filozofijom". Za vrijeme srednjeg vijeka mogle su se obrazovati isključivo u manastirima, a u nekima od njih postojala je i mogućnost uključivanja žena u znanstvena istraživanja. Iako su se prva sveučilišta pojavila još u jedanaestom stoljeću, žene ih nisu smjele pohađati. Nakon više stoljeća isključenja iz znanstvene zajednice, pojavom studija specijaliziranih za obrazovanje žena otvorila se i mogućnost njihova obrazovanja i zapošljavanja u području znanosti, a u osamnaestom stoljeću dogodio se presedan te je fizičarka Laura Bassi po prvi puta postala sveučilišna profesorica.
Gotovo 200 godina kasnije, 1903. godine, Nobelova nagrada je prvi puta u povijesti dodijeljena ženi. Osvojila ju je Marie Sklodowska Curie u području fizike za svoje istraživanje radioaktivnog propadanja. Marie Curie ujedno je i prva osoba i jedina žena koja je dobila drugu Nobelovu nagradu, u području kemije, te jedina osoba ikad koja je dobila dvije Nobelove nagrade za dva različita područja. O neravnopravnosti govori i priča američke znanstvenice i pionirke u području genetike, Barbare McClintock, koja se bavila citogenetikom kukuruza i svoju karijeru posvetila istraživanju genetičke rekombinacije kromosoma te načinima njihove vizualizacije. Nakon što su drugi znanstvenici više desetljeća osporavali njezine rezultate, u konačnici je za svoje otkriće genetske transpozicije 1983. godine dobila Nobelovu nagradu u području fiziologije i medicine. Barbara je jedina žena koja nagradu u tom području nije dijelila ni s kim. Koliko je bio težak put žena u znanosti možda najbolje pokazuje primjer Rosalind Elsie Franklin, engleske kemičarke i kristalografkinje X-zraka, čiji je rad bio krucijalan za otkriće strukture DNA. Rosalind je pomoću difrakcije X-zraka uspjela dobiti sliku DNA, što je u konačnici pomoglo da se dođe do otkrića dvostruke zavojnice. Nobelova nagrada za to otkriće na kraju je pripala Jamesu Watsonu, Francisu Cricku i Mauriceu Wilkinsu.
Do 2019. Godine Nobelovu nagradu osvojilo je ukupno 53 žena, od čega njih 20 iz prirodnih znanosti. Kada se uz neravnopravnost spolova uzme u obzir i neravnopravnost na temelju rasne pripadnosti, navedene brojke još se više smanjuju. Usporedbe radi, istu nagradu osvojilo je čak 866 muškaraca, iz čega je jasno vidljivo je da je put do spolne ravnopravnosti u znanosti još uvijek dalek.
