Journal Club: Longitudinal analysis reveals high prevalence of Epstein-Barr virus associated with multiple sclerosis
Multipla skleroza (MS) je kronična upalna bolest središnjeg živčanog sustava, donedavno nepoznata uzroka. Bolest dovodi do demijelinizacije neurona u mozgu i leđnoj moždini posredovane imunološkim stanicama te se već neko vrijeme hipotetizira da je posljedica virusne infekcije.
Jedan od virusnih kandidata za kojeg se pretpostavlja da bi mogao uzrokovati multiplu sklerozu je Epstein-Barr virus (EBV). EBV je herpesvirus koji uzrokuje mononukleozu i koji nakon infekcije zauvijek ostaje u tijelu u latentnom obliku, specifično u B limfocitima, a pronađen je i u demijeliniziranim lezijama pacijenata s multiplom sklerozom.
Uzročno-posljedična veza bi podrazumijevala da osobe koje su razvile multiplu sklerozu nakon EBV infekcije ne bi od nje oboljele da nisu prvo preboljele mononukleozu. Međutim, s obzirom na to da se ~95% odraslih tijekom života zarazi s EBV, a multipla skleroza je relativno rijetka bolest, znanstvenici do sada nisu uspjeli pokazati da je EBV direktni uzrok multiple skleroze.
Kako bi napokon razjasnili vezu između EBV i multiple skleroze, autori ovog rada istražili su incidenciju multiple skleroze u EBV pozitivnih i negativnih ljudi u razdoblju od 20 godina, u skupini koja se sastojala od više od 10 milijuna ljudi. Pokazano je da je od 801 slučaja multiple skleroze samo jedan pacijent bio EBV negativan. Kao negativna kontrola, istražena je incidencija citomegalovirusa (CMV) u pacijenata s multiplom sklerozom te je pokazano da je rizik za njezin razvoj niži u osoba koje su CMV pozitivne. To je u skladu s prijašnjim istraživanjima koja su pokazala da imunološki odgovor na CMV smanjuje nuspojave EBV.
Autori su također izmjerili serumske koncentracije neurofilamenta lakog lanca (serum neurofilament light chain, sNfl) koji se smatra biomarkerom neuroaksonalne degeneracije jer je pokazano da razine sNfl rastu čak šest godina prije razvoja simptoma multiple skleroze. Razine sNfl u osoba koje su bile EBV negativne i koje su kasnije razvile multiplu sklerozu bile su slične onima u osoba koje su bile EBV negativne i nisu oboljele od nje. Međutim, razine sNfl su porasle nakon EBV infekcije. Ovaj rezultat pokazuje da nije bilo znakova neuroaksonalne degeneracije prije EBV serokonverzije u osoba koje su razvile multiplu sklerozu, što navodi na zaključak da EBV infekcija nije samo prethodila pojavi simptoma, nego i pojavi prvih primjetnih patoloških mehanizama multiple skleroze.
Ovo istraživanje pokazuje jasnu vezu između EBV infekcije i podložnosti razvoju multiple skleroze. Kako EBV negativne osobe imaju iznimno nizak rizik razvoja ove bolesti, to također pokazuje da je većina slučajeva multiple skleroze uzrokovana virusom EBV te se potencijalno može spriječiti cijepljenjem protiv istog virusa. Autori stoga naglašavaju važnost pojačanog istraživanja i razvoja EBV cjepiva koje ne bi samo smanjilo incidenciju mononukleoze, već i multiple skleroze. Istraživanje je originalno objavljeno u časopisu Science, a dostupno je na poveznici.
